| < | srpanj, 2008 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Srpanj 2008 (2)
Ožujak 2008 (4)
Veljača 2008 (2)
Prosinac 2007 (2)
Studeni 2007 (3)
Listopad 2007 (1)
Kolovoz 2007 (3)
Srpanj 2007 (6)
Lipanj 2007 (5)
Svibanj 2007 (2)
Travanj 2007 (2)
Ožujak 2007 (5)
Veljača 2007 (1)
Siječanj 2007 (21)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
INFORMACIJE
MUZEJ VALPOVŠTINE
Dvorac Prandau-Normann
tel. 031/650-639
Dvorac Prandau-Normann
tel. 031/650-639
Linkovi
Grad Valpovo
Matica hrvatska Valpovo
Župa Valpovo
Hotel Villa Valpovo
Turistička zajednica Valpovo
Agroturistička zajednica Valpovštine
Šahovski klub Hrv. čitaonica Valpovo
HKUD "Valpovo 1905."
Dvorac Prandau-Normann
HKUU Šokačko srce Zelčin
Restoran PARK
Privatni smještaj - Čičak
Ladimirevci
Arheološke zanimljivosti - Marijanci
Fabijan Šovagović
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
******************************
******************************
U TURIZAM SE UZDAJMO
… Sasvim je realno planirati rafting ture niz Dravu, organiziranje dolaska turističkih grupa iz Harkanja u Belišće i Valpovo na jednodnevne izlete, a biciklistička bi staza trebala biti katalizator promjene u načinu razmišljanja i razvijanju poduzetničkog duha.
Pri tome se treba osloniti na obiteljska gospodarstva koja bi u selima uz Dravu omogućila prijatan boravak izletnicima, jeftin smještaj, mogućnost kupovanja hrane pripremljene u seoskom domaćinstvu, po uzoru na brdska domaćinstva Austrije u kojima su izletnici dobro došli u svako doba dana.
Zaboravimo velike hotele, bazene i druge skupe sadržaje. Valpovština u dijelu koji je vezan uz Dravu ima dosta zanimljivih sadržaja za bogat program boravka izletnika. Bitno bi bilo da to kao svoju mogućnost prepoznaju mladi ljudi koji bi uredili pokoju izvornu slavonsku kuću, kojih još ima po selima, koji bi u predjelima, gdje je to moguće, izgradili lovačke ili ribičke kuće koje bi se prilagodile potrebama izletnika i pružajući im usluge osigurale solidan život obiteljima.
U tom poslu bi svakako trebali podršku gradova i općina koji i im trebali osigurati pomoć u definiranju poduzetničkih planova i ishođenje potrebnih dozvola, ali i nadležnih državnih ministarstava koja bi osigurala kreditne linije koje bi podrazumijevale dovoljno duge rokove otplate, jer naravno da za povijesna preusmjerenja treba i nešto više vremena za prilagodbu.
Stoga bi o potrebi izgradnje biciklističkih staza koje bi povezivalo predjele uz Dravu trebalo razmisliti i bez obzira na to hoće li ih prihvatiti u pretpristupnom fondu Europske zajednice, jer dva milijuna kuna razmjerno su malena ulaganja za stvaranje povijesne šanse za razvoj turizma kao gospodarske grane golemih potencijala.
Vladimir Vazdar
(cjeloviti tekst objavljen na www.portalalfa.com)
********************************
********************************
VALPOVO KAKO GA JE DOŽIVIO POSJETITELJ 1875. GODINE
Osječki muzikolog Franjo Kuhač više je dana 1875. godine boravio u Valpovu i bio gost u valpovačkom dvorcu, istražujući život i djelo glazbenika baruna Karla Prandaua. Ovdje donosimo njegov zanimljiv opis Valpova i Valpovštine toga doba:
"Valpovo je trgovište u podžupaniji osiečkoj, leži tri milje iznad Osieka uz zelenkasti riborodni vijugajući se potočić Karašicu, koj se kod Petrijevaca u Dravu ulieva…
Valpovo ne leži baš u najromantičnijem priedjelu Slavonije, nego u lijepoj plodnoj ravnici. Puk je dobroćudan, čestit, vazda pjevajući, liepa uzrasta te govori krasnom hrvaštinom.
Na pretežno ilovitu tlu raste izvrstna pšenica, ječam, raž, zob, kukuruz, repica, lan, duhan, hmelj, dinje itd. a ima na susjednoj visočini i vinograda, u kojih raste vrlo lagodno vino, te s kojih se prekrasan pogled pruža diljem slavonske Podravine.
Još bujnije uspieva tu voće i dudovi. Tu raste posebna neka vrst trešnje vodenjače, pa kajsija, breskva, mandala, kesten, orah, plemenita jabuka, sočna kruška i izvrstna šljiva, od koje se glasovita šljivovica peče.
U Valpovu i njegovoj okolini pravi se tako izvrstno vino od jabuka i krušaka (jabučnica i turšija), da mu je riedko gdje u svietu ravna naći. Pa ipak se svedj i svedj spominje wirtenberžka jabučnica, dočim o slavonskoj riedko tko i znade…
Valpovo ima 3.300 stanovnika, većim dijelom rimokatolika. Ima tu župna crkva i tri kapele, četverorazredna mužka i ženska obća pučka učiona. Tu je poštarska, brzojavna i parobrodarska postaja, žandarska i carinska štacija, porezni ured i kotarski sud. Ima tu liepih trgovina i svakovrstnih obrtnika, - velika gostiona, liekarna, hladne i tople kupelji. Ima pivovar (od g. 1724.), ciglane, vodenice, paromlin…
Karašica kraj paromlina sva vrvi ribom, jer tu imadu obilne hrane. Na njoj ima majušni „parobrodić“ imenom „Valpovo“; nu ne tjera ga para, nego ga vitlom tjeraju oni, koji se voze. Ugodna je zabavica provezati se na njem…“
Franjo Kuhač, Valpovo i njegovi gospodari, Zagreb 1876., str. 19-21.
********************************
********************************
ŠLJIVA VALPOVKA
Na ovom području već stoljećima uspijeva sorta velike bijele šljive, koju lokalno stanovništvo od starine naziva „Valpovka“. Od nje se spravlja glasovita Valpovačka šljivovica, poznata i daleko izvan granica Valpovštine i Slavonije. Ovaj autohtoni proizvod, koji je već davno mogao postati prepoznatljivi valpovački brend, na žalost još uvijek nije kao takav prepoznat u lokalnoj sredini…
ZMAJ U KULI
Kameni zmaj skriven u unutrašnjosti valpovačke kule trag je srednjovjekovnih vitezova zmajonosaca, a povezan je i s Drakulom; i to ne onim iz romana-fikcije, već pravim povijesnim nositeljem toga imena. Želite li saznati više, svakako posjetite Muzej Valpovštine…
Matica hrvatska Valpovo
Župa Valpovo
Hotel Villa Valpovo
Turistička zajednica Valpovo
Agroturistička zajednica Valpovštine
Šahovski klub Hrv. čitaonica Valpovo
HKUD "Valpovo 1905."
Dvorac Prandau-Normann
HKUU Šokačko srce Zelčin
Restoran PARK
Privatni smještaj - Čičak
Ladimirevci
Arheološke zanimljivosti - Marijanci
Fabijan Šovagović
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
******************************
******************************
U TURIZAM SE UZDAJMO
… Sasvim je realno planirati rafting ture niz Dravu, organiziranje dolaska turističkih grupa iz Harkanja u Belišće i Valpovo na jednodnevne izlete, a biciklistička bi staza trebala biti katalizator promjene u načinu razmišljanja i razvijanju poduzetničkog duha.
Pri tome se treba osloniti na obiteljska gospodarstva koja bi u selima uz Dravu omogućila prijatan boravak izletnicima, jeftin smještaj, mogućnost kupovanja hrane pripremljene u seoskom domaćinstvu, po uzoru na brdska domaćinstva Austrije u kojima su izletnici dobro došli u svako doba dana.
Zaboravimo velike hotele, bazene i druge skupe sadržaje. Valpovština u dijelu koji je vezan uz Dravu ima dosta zanimljivih sadržaja za bogat program boravka izletnika. Bitno bi bilo da to kao svoju mogućnost prepoznaju mladi ljudi koji bi uredili pokoju izvornu slavonsku kuću, kojih još ima po selima, koji bi u predjelima, gdje je to moguće, izgradili lovačke ili ribičke kuće koje bi se prilagodile potrebama izletnika i pružajući im usluge osigurale solidan život obiteljima.
U tom poslu bi svakako trebali podršku gradova i općina koji i im trebali osigurati pomoć u definiranju poduzetničkih planova i ishođenje potrebnih dozvola, ali i nadležnih državnih ministarstava koja bi osigurala kreditne linije koje bi podrazumijevale dovoljno duge rokove otplate, jer naravno da za povijesna preusmjerenja treba i nešto više vremena za prilagodbu.
Stoga bi o potrebi izgradnje biciklističkih staza koje bi povezivalo predjele uz Dravu trebalo razmisliti i bez obzira na to hoće li ih prihvatiti u pretpristupnom fondu Europske zajednice, jer dva milijuna kuna razmjerno su malena ulaganja za stvaranje povijesne šanse za razvoj turizma kao gospodarske grane golemih potencijala.
Vladimir Vazdar
(cjeloviti tekst objavljen na www.portalalfa.com)
********************************
********************************
VALPOVO KAKO GA JE DOŽIVIO POSJETITELJ 1875. GODINE
Osječki muzikolog Franjo Kuhač više je dana 1875. godine boravio u Valpovu i bio gost u valpovačkom dvorcu, istražujući život i djelo glazbenika baruna Karla Prandaua. Ovdje donosimo njegov zanimljiv opis Valpova i Valpovštine toga doba:
"Valpovo je trgovište u podžupaniji osiečkoj, leži tri milje iznad Osieka uz zelenkasti riborodni vijugajući se potočić Karašicu, koj se kod Petrijevaca u Dravu ulieva…
Valpovo ne leži baš u najromantičnijem priedjelu Slavonije, nego u lijepoj plodnoj ravnici. Puk je dobroćudan, čestit, vazda pjevajući, liepa uzrasta te govori krasnom hrvaštinom.
Na pretežno ilovitu tlu raste izvrstna pšenica, ječam, raž, zob, kukuruz, repica, lan, duhan, hmelj, dinje itd. a ima na susjednoj visočini i vinograda, u kojih raste vrlo lagodno vino, te s kojih se prekrasan pogled pruža diljem slavonske Podravine.
Još bujnije uspieva tu voće i dudovi. Tu raste posebna neka vrst trešnje vodenjače, pa kajsija, breskva, mandala, kesten, orah, plemenita jabuka, sočna kruška i izvrstna šljiva, od koje se glasovita šljivovica peče.
U Valpovu i njegovoj okolini pravi se tako izvrstno vino od jabuka i krušaka (jabučnica i turšija), da mu je riedko gdje u svietu ravna naći. Pa ipak se svedj i svedj spominje wirtenberžka jabučnica, dočim o slavonskoj riedko tko i znade…
Valpovo ima 3.300 stanovnika, većim dijelom rimokatolika. Ima tu župna crkva i tri kapele, četverorazredna mužka i ženska obća pučka učiona. Tu je poštarska, brzojavna i parobrodarska postaja, žandarska i carinska štacija, porezni ured i kotarski sud. Ima tu liepih trgovina i svakovrstnih obrtnika, - velika gostiona, liekarna, hladne i tople kupelji. Ima pivovar (od g. 1724.), ciglane, vodenice, paromlin…
Karašica kraj paromlina sva vrvi ribom, jer tu imadu obilne hrane. Na njoj ima majušni „parobrodić“ imenom „Valpovo“; nu ne tjera ga para, nego ga vitlom tjeraju oni, koji se voze. Ugodna je zabavica provezati se na njem…“
Franjo Kuhač, Valpovo i njegovi gospodari, Zagreb 1876., str. 19-21.
********************************
********************************
ŠLJIVA VALPOVKA
Na ovom području već stoljećima uspijeva sorta velike bijele šljive, koju lokalno stanovništvo od starine naziva „Valpovka“. Od nje se spravlja glasovita Valpovačka šljivovica, poznata i daleko izvan granica Valpovštine i Slavonije. Ovaj autohtoni proizvod, koji je već davno mogao postati prepoznatljivi valpovački brend, na žalost još uvijek nije kao takav prepoznat u lokalnoj sredini…
ZMAJ U KULI
Kameni zmaj skriven u unutrašnjosti valpovačke kule trag je srednjovjekovnih vitezova zmajonosaca, a povezan je i s Drakulom; i to ne onim iz romana-fikcije, već pravim povijesnim nositeljem toga imena. Želite li saznati više, svakako posjetite Muzej Valpovštine…
Novi broj Valpovačkog godišnjaka, 13. po redu, predstavljen je u ponedjeljak 23. lipnja u sklopu manifestacije „Ljeto valpovačko“. Nakladnik je Ogranak Matice hrvatske Valpovo, a urednik Stjepan Najman, tajnik ogranka. Tridesetak članaka, razvrstanih u deset rubrika, govore kako o prošlosti, tako i o značajnijim suvremenim događajima u Valpovu i drugim naseljima Valpovštine. I u ovom godišnjaku, uz redovite suradnike, javlja se nekoliko novih autora sa zanimljivim temama. Svakako nabavite, čitajte i preporučite drugima!
U nakladi valpovačkog Društva prijatelja starina prigodom ovogodišnjeg „Ljeta valpovačkog“ tiskana je knjižica/brošura „Dvorac Prandau-Normann u Valpovu“. Knjižica je formata A5, ima 16 stranica i bogato je ilustrirana fotografijama pojedinih dijelova dvorca. Svaki dio građevinskog sklopa valpovačkog dvorca predstavljen je i kratkim tekstom koji potpisuje Damir Stanić. Posjetitelji izložbi i završne priredbe „Ljeta valpovačkog“ imali su priliku kupiti ovu knjižicu po cijeni od 10 kuna. 
Prošli četvrtak, 20. ožujka, prolazeći centrom zamijetih policajca pored crkve. Pričao je s radnicima koji obnavljaju fasadu i bilježio nešto u notes. Kasnije saznadoh da su nepoznati lopovi tijekom noći pokrali dio bakrenih oluka s crkve. Sa svih oluka na crkvi skinuli su donje dijelove od oko 2 i po metra i odnijeli ih. 
Na web stranici grada Valpova osvanula je ovih dana najava dvaju koncerata koji će se uskoro održati u dvorskoj kapeli valpovačkog dvorca:
Prošlo je više od godinu dana od objavljivanja ovog posta. Nije mi poznato je li se na tom planu što promijenilo, pa evo posta i slikice još jednom. Recimo to ovako: barem jednom godišnje ovaj blog želi podsjetiti one koji na njega zalutaju na šljivu "Valpovku" i Valpovačku šljivovicu.
Najstarija kulturna udruga u Valpovu i na Valpovštini – Hrvatska čitaonica – osnovana je daleke 1882. godine. Tijekom svoga dugog postojanja i djelovanja postala je više od obične udruge građana, prava kulturna institucija i nositelj sveukupnog kulturnog i društvenog života u Valpovu. Danas je gotovo pred gašenjem.
Jednog nepoznatog dana ovog studenog, a možda čak i listopada, na pročelju našeg dvorca osvanula je nekakva okrugla metalna pločica s natpisom: „Baština – Heritage, Ministarstvo kulture RH“. Kojim povodom je ta pločica baš sada prišarafljena na dvorac, teško je reći, budući da u medijima ništa nije rečeno (možda ne pogledah baš taj „Dom“).
Na web stranicama Turističke zajednice grada Valpova objavljeno je kako je valpovački perivoj u akciji "Zeleni cvijet" postigao značajan rezultat. Evo tog teksta:
Ovih dana na televiziji je prikazan prilog o arheološkim istraživanjima još jednog lokaliteta na području općine Petrijevci. Evo o čemu je riječ i što je pronađeno...
Prema pisanju lokalnih novina, u rujnu se očekuje izlazak iz tiska nove knjige - povjesnice valpovačkog DVD-a. Knjigu je napisao Stjepan Najman, tajnik ogranka Matice Hrvatske u Valpovu. Najman je autor povjesnice valpovačkog nogometnog kluba Valpovka, kao i povjesnice Matice hrvatske u Valpovu, a javnosti je možda najpoznatiji kao urednik Valpovačkog godišnjaka.
Valpovačka srednjovjekovna utvrda i barokni dvorac opet su iskorišteni kao kulisa-ruševina „kulturnog događaja“ – paljenja izviđačkog krijesa povodom dana skautizma NA VRHU KULE!? U ponoć, između utorka i srijede (31. srpnja i 1. kolovoza), valpovački su se izviđači dosjetili obilježiti dan skautizma paljenjem vatre na za to posve neprikladnom mjestu, na srednjovjekovnoj kuli u sklopu zaštićene spomeničke cjeline valpovačkog dvorca.